SIMBIOZA PJEŠAKA I BICIKLISTA- MIT ILI REALNOST?
Vjerojatno ste se ne jednom susreli oči u oči sa biciklistom koji je želio proći baš onim dijelom nogostupa kojim ste tog trena prolazili, ili ste se umalo sudarili sa njima na obilježenom pješačkom prijelazu. Sigurno nije prošao jedan dan, ako ste biciklist, da vozite biciklističkom stazom i približite se gospodinu ili gospođi koji njome šeću laganim hodom. Takve i slične situacije susrećemo iz dana u dan na našim prometnicama i pitamo se jesu li se u međuvremenu izmijenila pravila sigurnosti na cestama ili je možda sve to odraz nedovoljnog kažnjavanja sudionika u prometu?! Da li je to sve možda potpuno korektno ponašanje, a mi nismo dovoljno upoznati sa materijom?!Odgovor na ta ali i sva srodna pitanja i sama sam željela pronaći u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
No, krenimo redom. Zakon u svom članku 2 definira pojmove važne za razumijevanje ove problematike. Prema definicijama iz Zakona, biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, a biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Nogostup je pak posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način, obilježeni pješački prijelaz je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, pješački otok je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa, a pješačka zona je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom.
Iz definicija koje proizlaze iz citiranog propisa jasno je tko je ovlašten koristiti koju površinu za svoje kretanje. Na žalost praksa nas uči posve drugačijem ponašanju. Pješaci nesmetano hodaju biciklističkim stazama i trakama, a bicikli jure preko obilježenih pješačkih prijelaza i po nogostupima. Dapače, mnogi još izražavaju i nezadovoljstvo ne propuste li ih pješaci na nogostupima ako naiđu na neko suženje.
Zakon definira i pojmove "pješak" te "bicikl" pa je tako pješak osoba koja sudjeluje u prometu, a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu, a bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale.
Za uređenje prometa na svom području nadležne su prema članku 5 Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, budući da one određuju promet pješaka i biciklista kao i pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i drugo.
Nakon ovih uvodnih definiranja kretanja pješaka i biciklista, bilo bi potrebno definirati ispravan način kretanja bicikla. Zakon je pritom vrlo jasan i ne omogućuje baš manipulaciju iako se u praksi događaju posve drugačije situacije. Naime, Zakon u svom članku 47 propisuje da se vozilo kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Zakon propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 300,00 kuna za prekršaj u slučaju nepridržavanja ove odredbe. Zakon u svom članku 93 omogućava i vuću prikolice s dva kotača, a koja ne smije biti šira od 80 centimetara.
Osim mjesta kojim se kreću, većina biciklista nema ni ispravno vozilo, posebice kad je riječ o zvučnoj i svjetlosnoj signalizaciji. Zakonom je regulirana i ta problematika te je člankom 101 propisano da od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Od ovog pravila iznimka je bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora kad je zaustavljen ili parkiran u naselju uz sam rub kolnika.
Kako bi odredbe o kretanju bicikla bilo nesumnjivo jasne i nedvosmislene, Zakonom se u članku 112 definira da su se vozači bicikla dužni kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Za prekršitelje je predviđena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna. U daljnjem reguliranju kako treba prometovati biciklom, Zakon propisuje i da vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
Nadalje, vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom. Prekršajna odredba Zakona propisuje novčanu kaznu od 300,00 kuna za vozača koji postupi suprotno navedenom.
Zanimljiva je i odredba članka 114 prema kojoj zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi vozači bicikla mlađi od 16 godina, a previđena novčana kazna iznosi 300 kuna ukoliko se postupi suprotno navedenom.
Od iznimne je važnosti znati i da se na biciklu (prema članku 157 Zakona) ne smije prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. Novčana kazna je, kao i u svim drugim slučajevima jednaka- u iznosu od 300,00 kuna. Nadalje, vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale. Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
Što se tiče vožnje u alkoholiziranom stanju, člankom 199 propisano je da će novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna biti kažnjen za prekršaj vozač bicikla i zaprežnog vozila ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.
Zakon sadrži i odredbe koje se odnose na djecu u prometu biciklima pa tako prema članku 215 biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.
Sukladno svemu do sada iznesenom, apsolutno je moguće utvrditi da je prometovanje biciklom na hrvatskim prometnicama regulirano propisima. Ono što je upitno jest provedba propisa u praksi. Iz fotografija uz ovaj tekst, vidljivo je da se propis ne primjenjuje. Posebno uzme li se u obzir da su fotografije napravljene U roku pet minuta, a da je osoba na biciklima koji su se ponašali na isti način u isto vrijeme bilo dva ili tri puta više, a da nisu fotografirani.
Drugi sudionici u prometu na koje se odnosi ovaj tekst su pješaci. I pješaci su dužni pridržavati se određenih pravila kako bi promet nesmetano tekao. Pravila kojih se moraju pridržavati pješaci također su sadržana u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Prema odredbi članka 124, pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama, kao i sanjkanje, skijanje i slično. Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Prekršajna kazna za pješaka koji postupi suprotno je 300,00 kuna. Dopušteno je kretanje rubom kolnika kao iznimka od ovog pravila jedino u slučaju kada na cesti ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili u slučaju kad na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga. Članak 127 propisuje da kretanje mora biti lijevim rubom, a člankom 126 propisano je da to kretanje, ako je u skupini, mora biti jedan iza drugog.
Kad je riječ o kretanju pješaka preko područja koje koriste biciklisti, važno je reći da je sukladno članku 129, pješak dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. Na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. Svako protivno ponašanje kažnjavat će se novčanom kaznom od 300,00 kuna.
Važnost pješačkog prelaza očituje se i u odredbama članka 130 kojima je propisano da je pješak dužan postupiti prema znakovima na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju. Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba, pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika.
Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima ni znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kažnjava se pješak ako postupi suprotno navedenim odredbama.
Člankom 131 zabranjuje se, uz novčanu kaznu od 300,00 kuna stupanje na kolnik na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ako pješak time ometa promet vozila. Predviđeno je i kretanje organizirane kolone pješaka koja prema Zakonu ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili policijske ili vojne jedinice.Kad se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 m. Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te policijskih ili vojnih jedinica, moraju se kretati u koloni po jedan. Zakon određuje jednaku novčanu kaznu za prekršitelje kao i u drugim slučajevima prekršaja vezanih uz pješake i bicikliste. Razlika je u tome što se u ovom slučaju prekršajno kažnjava vodič organizirane kolone pješaka.
Prema svim ovdje prikazanim odredbama Zakona koje su dužni poštivati pješaci, razvidno je da se najčešće u praksi ne poštuju pravila da pješaci ne smiju koristiti biciklističke staze za svoje kretanje pa hodaju po njima te one da za prelazak preko kolnika ne koriste označene pješačke prijelaze nego prelaze gdje god se to njima čini prihvatljivo.
Ovaj je tekst imao za cilj na jednom mjestu opisati pravila kojih su se dužni pridržavati pješaci i biciklisti koji se nalaze u kretanju i sudionici su prometa. Praksa nas uči da se niti jedni niti drugi ne pridržavaju zakonskih odredbi i da se svakodnevno u prometu događaju kršenja navedenih pravila. Na žalost kažnjavanje prekršitelja ne postiže preventivni učinak. Vidljivo je to iz činjenice, kao što je već spomenuto, da su fotografije u privitku nastale u roku pet minuta, a da je u tim jutarnjim satima u Zagrebu bilo daleko više prekršitelja koji su mogli biti fotografirani. I to samo na potezu od dvjestotinjak metara.
Kako bi se utvrdilo stvarno stanje evidentiranih pokazatelja i od strane nadležnih državnih tijela, pogledom na Pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja u prvih osam mjeseci 2014. godine u Republici Hrvatskoj Koji se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova, može se zaključiti da dojam nije subjektivan već ga podupiru i podaci službenih statistika. Naime, U prometnim nesrećama naleta na bicikl s nastradalim osobama 2013. godine bilo je 262 nesreće, a ove godine 318, s tim da je poglinulih 10 prošle godine, a ove 7. Ozljeđenih je 264 prošle, a 319 ove godine. Prometnih nesreća naleta na pješaka, prošle je godine bilo 922, ove godine 898, prošle je godine poginulih bilo 37, a ove 42. Zanimljivo je da je visok broj ozljeđenih- prošle godine 956, a ove 933.
Kad se u istom statističkom izvješću pogledaju pogreške pješaka manje je ove godine pogreški nepoštivanja svjetlosnog znaka (34) u odnosu na prošlu godinu (38), ali je više nekorištenja obilježenog pješačkog prijelaza (54) u odnosu na 2013. godinu (53). Zanimljivo je da je ukupni broj poginulih Zbog pogreški pješaka duplo veći ove godine (10) nego prošle (5), dok je ukupni broj ozlijeđenih smanjen ove godine (246) u odnosu na prošlu (255).
Na pješačkom prijelazu je u prvih osam mjeseci 2014. godine poginulo dvostruko više osoba ove godine (4) nego prošle godine (2), a ozlijeđeno ih je 74 u odnosu na prošlu godinu kad ih je ozlijeđeno 83. Na biciklističkim stazama ove godine nema poginulih, dok je prošle godine poginula jedna osoba. Ozlijeđenih je ove godine 20, a prošle 26.
Uzme li se statistika prometnih nesreća prema vrsti vozila, u osam mjeseci ove godine je u prometnim nesrećama sudjelovalo 1082 Vozila, dok je brojka za prošlu godinu 954 vozila. Broj poginulih je prošle godine bio 15, dok je ove godine 11. Zanimljiv je porast broja ozlijeđenih na biciklu 827 dok je podatak za prošlu godinu registrirano 730 ozlijeđenih na biciklu.
Iz svega proizlazi da je potrebno puno više aktivnosti za širenje javne svijesti o kretanju pješaka i biciklista u prometu, a posebno uzme li se u obzir činjenica da je sve više prometnih nesreća u kojima biciklisti nalijeću na pješake i nanose im tako teške tjelesne ozljede od kojih je postupak oporavka spor a, u ponekim slučajevima, čak i neizvjestan.
Piše: dr. sc. Željka Burić
No, krenimo redom. Zakon u svom članku 2 definira pojmove važne za razumijevanje ove problematike. Prema definicijama iz Zakona, biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, a biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Nogostup je pak posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način, obilježeni pješački prijelaz je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, pješački otok je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa, a pješačka zona je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom.
Iz definicija koje proizlaze iz citiranog propisa jasno je tko je ovlašten koristiti koju površinu za svoje kretanje. Na žalost praksa nas uči posve drugačijem ponašanju. Pješaci nesmetano hodaju biciklističkim stazama i trakama, a bicikli jure preko obilježenih pješačkih prijelaza i po nogostupima. Dapače, mnogi još izražavaju i nezadovoljstvo ne propuste li ih pješaci na nogostupima ako naiđu na neko suženje.
Zakon definira i pojmove "pješak" te "bicikl" pa je tako pješak osoba koja sudjeluje u prometu, a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu, a bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale.
Za uređenje prometa na svom području nadležne su prema članku 5 Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, budući da one određuju promet pješaka i biciklista kao i pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i drugo.
Nakon ovih uvodnih definiranja kretanja pješaka i biciklista, bilo bi potrebno definirati ispravan način kretanja bicikla. Zakon je pritom vrlo jasan i ne omogućuje baš manipulaciju iako se u praksi događaju posve drugačije situacije. Naime, Zakon u svom članku 47 propisuje da se vozilo kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Zakon propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 300,00 kuna za prekršaj u slučaju nepridržavanja ove odredbe. Zakon u svom članku 93 omogućava i vuću prikolice s dva kotača, a koja ne smije biti šira od 80 centimetara.
Osim mjesta kojim se kreću, većina biciklista nema ni ispravno vozilo, posebice kad je riječ o zvučnoj i svjetlosnoj signalizaciji. Zakonom je regulirana i ta problematika te je člankom 101 propisano da od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Od ovog pravila iznimka je bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora kad je zaustavljen ili parkiran u naselju uz sam rub kolnika.
Kako bi odredbe o kretanju bicikla bilo nesumnjivo jasne i nedvosmislene, Zakonom se u članku 112 definira da su se vozači bicikla dužni kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Za prekršitelje je predviđena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna. U daljnjem reguliranju kako treba prometovati biciklom, Zakon propisuje i da vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
Nadalje, vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom. Prekršajna odredba Zakona propisuje novčanu kaznu od 300,00 kuna za vozača koji postupi suprotno navedenom.
Zanimljiva je i odredba članka 114 prema kojoj zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi vozači bicikla mlađi od 16 godina, a previđena novčana kazna iznosi 300 kuna ukoliko se postupi suprotno navedenom.
Od iznimne je važnosti znati i da se na biciklu (prema članku 157 Zakona) ne smije prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. Novčana kazna je, kao i u svim drugim slučajevima jednaka- u iznosu od 300,00 kuna. Nadalje, vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale. Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
Što se tiče vožnje u alkoholiziranom stanju, člankom 199 propisano je da će novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna biti kažnjen za prekršaj vozač bicikla i zaprežnog vozila ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.
Zakon sadrži i odredbe koje se odnose na djecu u prometu biciklima pa tako prema članku 215 biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.
Sukladno svemu do sada iznesenom, apsolutno je moguće utvrditi da je prometovanje biciklom na hrvatskim prometnicama regulirano propisima. Ono što je upitno jest provedba propisa u praksi. Iz fotografija uz ovaj tekst, vidljivo je da se propis ne primjenjuje. Posebno uzme li se u obzir da su fotografije napravljene U roku pet minuta, a da je osoba na biciklima koji su se ponašali na isti način u isto vrijeme bilo dva ili tri puta više, a da nisu fotografirani.
Drugi sudionici u prometu na koje se odnosi ovaj tekst su pješaci. I pješaci su dužni pridržavati se određenih pravila kako bi promet nesmetano tekao. Pravila kojih se moraju pridržavati pješaci također su sadržana u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Prema odredbi članka 124, pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama, kao i sanjkanje, skijanje i slično. Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Prekršajna kazna za pješaka koji postupi suprotno je 300,00 kuna. Dopušteno je kretanje rubom kolnika kao iznimka od ovog pravila jedino u slučaju kada na cesti ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili u slučaju kad na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga. Članak 127 propisuje da kretanje mora biti lijevim rubom, a člankom 126 propisano je da to kretanje, ako je u skupini, mora biti jedan iza drugog.
Kad je riječ o kretanju pješaka preko područja koje koriste biciklisti, važno je reći da je sukladno članku 129, pješak dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. Na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. Svako protivno ponašanje kažnjavat će se novčanom kaznom od 300,00 kuna.
Važnost pješačkog prelaza očituje se i u odredbama članka 130 kojima je propisano da je pješak dužan postupiti prema znakovima na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju. Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba, pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika.
Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima ni znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kažnjava se pješak ako postupi suprotno navedenim odredbama.
Člankom 131 zabranjuje se, uz novčanu kaznu od 300,00 kuna stupanje na kolnik na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ako pješak time ometa promet vozila. Predviđeno je i kretanje organizirane kolone pješaka koja prema Zakonu ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili policijske ili vojne jedinice.Kad se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 m. Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te policijskih ili vojnih jedinica, moraju se kretati u koloni po jedan. Zakon određuje jednaku novčanu kaznu za prekršitelje kao i u drugim slučajevima prekršaja vezanih uz pješake i bicikliste. Razlika je u tome što se u ovom slučaju prekršajno kažnjava vodič organizirane kolone pješaka.
Prema svim ovdje prikazanim odredbama Zakona koje su dužni poštivati pješaci, razvidno je da se najčešće u praksi ne poštuju pravila da pješaci ne smiju koristiti biciklističke staze za svoje kretanje pa hodaju po njima te one da za prelazak preko kolnika ne koriste označene pješačke prijelaze nego prelaze gdje god se to njima čini prihvatljivo.
Ovaj je tekst imao za cilj na jednom mjestu opisati pravila kojih su se dužni pridržavati pješaci i biciklisti koji se nalaze u kretanju i sudionici su prometa. Praksa nas uči da se niti jedni niti drugi ne pridržavaju zakonskih odredbi i da se svakodnevno u prometu događaju kršenja navedenih pravila. Na žalost kažnjavanje prekršitelja ne postiže preventivni učinak. Vidljivo je to iz činjenice, kao što je već spomenuto, da su fotografije u privitku nastale u roku pet minuta, a da je u tim jutarnjim satima u Zagrebu bilo daleko više prekršitelja koji su mogli biti fotografirani. I to samo na potezu od dvjestotinjak metara.
Kako bi se utvrdilo stvarno stanje evidentiranih pokazatelja i od strane nadležnih državnih tijela, pogledom na Pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja u prvih osam mjeseci 2014. godine u Republici Hrvatskoj Koji se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova, može se zaključiti da dojam nije subjektivan već ga podupiru i podaci službenih statistika. Naime, U prometnim nesrećama naleta na bicikl s nastradalim osobama 2013. godine bilo je 262 nesreće, a ove godine 318, s tim da je poglinulih 10 prošle godine, a ove 7. Ozljeđenih je 264 prošle, a 319 ove godine. Prometnih nesreća naleta na pješaka, prošle je godine bilo 922, ove godine 898, prošle je godine poginulih bilo 37, a ove 42. Zanimljivo je da je visok broj ozljeđenih- prošle godine 956, a ove 933.
Kad se u istom statističkom izvješću pogledaju pogreške pješaka manje je ove godine pogreški nepoštivanja svjetlosnog znaka (34) u odnosu na prošlu godinu (38), ali je više nekorištenja obilježenog pješačkog prijelaza (54) u odnosu na 2013. godinu (53). Zanimljivo je da je ukupni broj poginulih Zbog pogreški pješaka duplo veći ove godine (10) nego prošle (5), dok je ukupni broj ozlijeđenih smanjen ove godine (246) u odnosu na prošlu (255).
Na pješačkom prijelazu je u prvih osam mjeseci 2014. godine poginulo dvostruko više osoba ove godine (4) nego prošle godine (2), a ozlijeđeno ih je 74 u odnosu na prošlu godinu kad ih je ozlijeđeno 83. Na biciklističkim stazama ove godine nema poginulih, dok je prošle godine poginula jedna osoba. Ozlijeđenih je ove godine 20, a prošle 26.
Uzme li se statistika prometnih nesreća prema vrsti vozila, u osam mjeseci ove godine je u prometnim nesrećama sudjelovalo 1082 Vozila, dok je brojka za prošlu godinu 954 vozila. Broj poginulih je prošle godine bio 15, dok je ove godine 11. Zanimljiv je porast broja ozlijeđenih na biciklu 827 dok je podatak za prošlu godinu registrirano 730 ozlijeđenih na biciklu.
Iz svega proizlazi da je potrebno puno više aktivnosti za širenje javne svijesti o kretanju pješaka i biciklista u prometu, a posebno uzme li se u obzir činjenica da je sve više prometnih nesreća u kojima biciklisti nalijeću na pješake i nanose im tako teške tjelesne ozljede od kojih je postupak oporavka spor a, u ponekim slučajevima, čak i neizvjestan.
Piše: dr. sc. Željka Burić
