Toyota plasira na tržište prvi serijski automobil s pogonom na vodik
Toyota FCV je limuzina dužine 474,5 cm, koju pokreće elektromotor od 100 kW, a struju dobiva iz vodika.
Autonomija je 700 km.
Iz Tokyja konačno stiže potvrda da će Toyota FCV (Fuel Cell Vehicle), predstavljana krajem studenoga 2013. na Tokyo Motor Showu, stići na tržište 2015. Bit će to prvi automobil s pogonom na vodikove gorivne ćelije. Za manje upućene, ovdje je riječ o vozilu na električni pogon, koje se pokreće elektromotorom snage 100 kW, a struju dobiva iz vodikovih gorivnih ćelija.
Prema pojmovniku ne kaže se ``gorive´´, jer ne gore, nego su odgorive (fuel cell).
Suštinski: gorivne ćelije elektrokemijski proizvode električnu struju iz goriva-vodika. Slične su bateriji, ali se opskrbljuju vodikom i kisikom, te se ne mogu isprazniti. Dakle, svojevrsne su protočne baterije. Mnogi misle da su nastale nedavno, a datiraju od davne 1839. kad ih je izumio Sir William R. Grove. Postale su aktualne tek početkom svemirskog programa. Gemini je koristio membranske gorivne ćelije, a Apollo alkalijske.
Apollo 13 je umalo stradao, jer zbog gubitka kisika iz spremnika nije mogao proizvoditi struju ćelijama goriva.
Space Shuttle koristi alkalijske ćelije.
Nakon što je 1997. Chrysler prikazao prvi koncept, svi veći proizvođači automobila napravili su prototipove, samo je Mercedes napravio desetak koncepata, a u europskim metropolama već voze autobusi Mercedes Citaro s gorivnim ćelijama. Razvoj vode tvrtke IFC (joint-venture Toshibe i United Technologies, koji rade za Space Shuttle) i Ballard iz Kanade. Svi japanski proizvođači jako su uključeni u taj projekt, a sada se Toyota konačno odlučila na tržišni iskorak.
Toyota FCV (Fuel Cell Vehicle), odnosno Fuel Cell Sedan pripada u klasu limuzina, duljine je 474,5, širine 179 cm i visine 151 cm, te koristi novu koncepciju ``gorivnih ćelija´´ (Fuel Cell). Vodikov energetski izvor sastoji se od 400 gorivih ćelija, smještenih u četiri paketa. Svaka ćelija razdvojena je folijom presvučenom platinom. Folija je elektrolit, a platina katalizator. S jedne strane struji kisik (zrak), a okomito s druge vodik. U kemijskoj reakciji elektroni preskaču s atoma vodika na atome kisika.
U paketu gorivnih ćelija platinirana folija razdvaja vodik i kisik, propuštajući samo pozitivno nabijene protone. Zaostali elektroni nabijaju elektricitetom grafitne ploče kroz koje struji vodik. Protoni na drugoj strani stvaraju pozitivan naboj. Tako se stvara razlika potencijala, odnosno električna energija koja se koristi za pogon elektromotora. Dobivena istosmjerna struja se u inverterskom pretvaraču pretvara u izmjeničnu i tako napaja AC elektromotor.
Toyota koristi novu generaciju membranskih gorivnih ćelija koje razvijaju snagu od 3 kW iz litre obujma (do sada je bilo uobičajeno 1.5).
Vodik se sprema u dva specijalna spremnika, od po 22 l, pri tlaku od 700 bara. Zbog toga je spremljena količina dovoljna za 700 km vožnje. Performanse su sasvim pristojne:
-najveća brzina=170 km/h
-ubrzanje od 0-100 km/h = 12s
Već sama najava ovog vozila najavljuje pravu revoluciju u prometu, iako će u sljedeće tri godine trebati izgraditi i mrežu punionica vodika. Naravno treba računati i na visoku cijenu od oko 70 000 € , koju će ublažiti i subvencije, te olakšice u davanjima.
(sup.hr)
Autonomija je 700 km.
Iz Tokyja konačno stiže potvrda da će Toyota FCV (Fuel Cell Vehicle), predstavljana krajem studenoga 2013. na Tokyo Motor Showu, stići na tržište 2015. Bit će to prvi automobil s pogonom na vodikove gorivne ćelije. Za manje upućene, ovdje je riječ o vozilu na električni pogon, koje se pokreće elektromotorom snage 100 kW, a struju dobiva iz vodikovih gorivnih ćelija.
Prema pojmovniku ne kaže se ``gorive´´, jer ne gore, nego su odgorive (fuel cell).
Suštinski: gorivne ćelije elektrokemijski proizvode električnu struju iz goriva-vodika. Slične su bateriji, ali se opskrbljuju vodikom i kisikom, te se ne mogu isprazniti. Dakle, svojevrsne su protočne baterije. Mnogi misle da su nastale nedavno, a datiraju od davne 1839. kad ih je izumio Sir William R. Grove. Postale su aktualne tek početkom svemirskog programa. Gemini je koristio membranske gorivne ćelije, a Apollo alkalijske.
Apollo 13 je umalo stradao, jer zbog gubitka kisika iz spremnika nije mogao proizvoditi struju ćelijama goriva.
Space Shuttle koristi alkalijske ćelije.
Nakon što je 1997. Chrysler prikazao prvi koncept, svi veći proizvođači automobila napravili su prototipove, samo je Mercedes napravio desetak koncepata, a u europskim metropolama već voze autobusi Mercedes Citaro s gorivnim ćelijama. Razvoj vode tvrtke IFC (joint-venture Toshibe i United Technologies, koji rade za Space Shuttle) i Ballard iz Kanade. Svi japanski proizvođači jako su uključeni u taj projekt, a sada se Toyota konačno odlučila na tržišni iskorak.
Toyota FCV (Fuel Cell Vehicle), odnosno Fuel Cell Sedan pripada u klasu limuzina, duljine je 474,5, širine 179 cm i visine 151 cm, te koristi novu koncepciju ``gorivnih ćelija´´ (Fuel Cell). Vodikov energetski izvor sastoji se od 400 gorivih ćelija, smještenih u četiri paketa. Svaka ćelija razdvojena je folijom presvučenom platinom. Folija je elektrolit, a platina katalizator. S jedne strane struji kisik (zrak), a okomito s druge vodik. U kemijskoj reakciji elektroni preskaču s atoma vodika na atome kisika.
U paketu gorivnih ćelija platinirana folija razdvaja vodik i kisik, propuštajući samo pozitivno nabijene protone. Zaostali elektroni nabijaju elektricitetom grafitne ploče kroz koje struji vodik. Protoni na drugoj strani stvaraju pozitivan naboj. Tako se stvara razlika potencijala, odnosno električna energija koja se koristi za pogon elektromotora. Dobivena istosmjerna struja se u inverterskom pretvaraču pretvara u izmjeničnu i tako napaja AC elektromotor.
Toyota koristi novu generaciju membranskih gorivnih ćelija koje razvijaju snagu od 3 kW iz litre obujma (do sada je bilo uobičajeno 1.5).
Vodik se sprema u dva specijalna spremnika, od po 22 l, pri tlaku od 700 bara. Zbog toga je spremljena količina dovoljna za 700 km vožnje. Performanse su sasvim pristojne:
-najveća brzina=170 km/h
-ubrzanje od 0-100 km/h = 12s
Već sama najava ovog vozila najavljuje pravu revoluciju u prometu, iako će u sljedeće tri godine trebati izgraditi i mrežu punionica vodika. Naravno treba računati i na visoku cijenu od oko 70 000 € , koju će ublažiti i subvencije, te olakšice u davanjima.
(sup.hr)